Svečano otvorenje započet će u 15 sati kulturno-umjetničkim programom koji će se odvijati u parku pokraj Kuće. Posjetitelji će moći uživati u nastupima raznih izvođača, a glavne će zvijezde svakako biti Halubajski zvončari.
Sadržaj programa bit će usmjeren na četiri nematerijalna kulturna dobra koja su upisana na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine svijeta, a zastupljena su na području općine Viškovo. To su dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, umijeće suhozidne gradnje, mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu, njegovoj obali, otocima i dijelu zaleđa, te godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastavštine.
Želja nam je da Kuća halubajskega zvončara postane centar okupljanja lokalne zajednice, stoga smo se u program otvorenja trudili uključiti što više sudionika s područja Viškova, ali i okolnih mjesta. Pred publikom će tako nastupiti Ivana Marčelja, KUD Halubjan, sopilaši Branko Brnić i Klaudije Dunato, Ženski pjevački zbor Učka, Limena glazba Marinići, Djevojački zbor pjevačkog zbora mladih Josip Kaplan, plesači potresujke, Čakavčići OŠ “Sveti Matej”, Halubajske mažoretkinje, Halubajke Viškovo, zvončarska glazba te mići i veli Halubajski zvončari!
U programu otvorenja sudjeluju i Alex Marčelja, Goran Vlah, Dragan Ristivojević, Zlatko Mulac, Josip Jardas i Rajko Srok, a program svečanog otvorenja vodit će Nina Dukić Srok i Joso Krmpotić.
Nakon svečanog otvorenja, posjetitelje očekuje večernji zabavni program koji uključuje nastupe Grooversa i Maura Staraja & La Bande uz ugostiteljsku ponudu i besplatni razgled postava.
Kuća halubajskega zvončara prva je ustanova na području Hrvatske koja zvončarsku tradiciju kao nematerijalno kulturno dobro obrađuje sustavno i temeljito, koristeći interaktivne elemente te suvremeni pristup u prezentaciji eksponata i tema obuhvaćenih postavom. Od Kuće halubajskog zvončara očekuje se briga o očuvanju i interpretaciji baštine, ali i davanje novog zamaha razvoju kulture na području Viškova i šire.
Izgradnja ovog reprezentativnog objekta sufinancirana je sredstvima EU, kroz projekt “Povežimo se baštinom”.
