U Viškovu će Vas dočekati pravo bogatstvo nematerijalnih kulturnih dobara s UNESCO-ovog reprezentativnog popisa nematerijalne kulturne baštine čovječanstva – Godišnji pokladni ophod zvončari s područja Kastavštine, Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, Umijeće suhozidne gradnje i Mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu, njegovoj obali, otocima i dijelu zaleđa.
Neodoljiva snaga tradicija u Viškovu najbolje se osjeti u pusnom razdoblju. Svake godine na pusnu nedjelju, ponedjeljak i utorak (posljednja nedjelja, ponedjeljak i utorak prije Pepelnice ili Čiste srijede), Halubajski zvončari kreću u tradicionalan ophod selima Halubja i Kastavštine. U tri dana ophoda, prema davno ustaljenoj ruti, zvončari obiđu mnoga sela i zaselke današnje Općine Viškovo, Grada Kastva i Grada Rijeke. Halubajski zvončari ophod tradicionalno započinju i selu Marčelji, kod Bačurkinih, u ranim jutarnjim satima. Dnevno obiđu po dvadesetak sela, zaustavljajući se u svakom na okrijepi i druženju s domaćinima čime se pridonosi rastu osjećaja zajedništva i održavanja ove žive tradicije. Upravo zbog svoje posebnosti i atraktivnosti, ophod Halubajskih zvončara proglašen je, zajedno s ostalim zvončarskim skupinama s područja Kastavštine, nematerijalnim kulturnim dobrom upisanim u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske 2007. godine te kulturnim dobrom koje je 2009. godine uvršteno na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja kompleksan je stil folklorne glazbe koji najkompaktnije živi na području Istre i Hrvatskog primorja. Zahvaljujući istraživanju i zapisivanju skladatelja Ivana MatetićaRonjgova ovjekovječeno je starinsko pjevanje i svirka sopela u istarskoj ljestvici. Istarska ljestvica niz je od šest tonova specifičnih tonskih odnosa koji teorijski usustavljuje netemperiranu folklornu glazbu Istre, Hrvatskoga primorja i Kvarnera. Zahvaljujući njegovom neprekidnom radu i ljubavi prema tradicijskoj glazbi, ona je našla svoje mjesto u tonskom sustavu umjetničke glazbe. Skladateljevo djelovanje i ostavština nalazi se u spomen-sobi, u njegovoj rodnoj kući u kojoj danas djeluje Ustanova „Ivan MatetićRonjgov“.
Umijećem suhozidne gradnje (gradnje ‘u suho’), karakterističnim za cijelo jadransko-dinarsko područje Hrvatske, premreženo je područje Općine Viškovo. Slaganjem kamena bez veziva, generacije su zidale suhozide ili gromače – međe između posjeda, ograde koje su priječile ulazak stoci, podzide koji su sprječavali eroziju zemlje, obode kalića koji su podizali njhovu visinu i zapremninu. Ovaj neodvojiv dio primorskog krajobraza može se zapaziti u šetnji ili vožnji biciklom po brojnim šetnicama i biciklističkim stazama.
Mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu, njegovoj obali, otocima i dijelu zaleđa očituje se u društvenoj, duhovnoj i materijalnoj sferi svakodnevnog života te u običajima životnog i godišnjeg ciklusa. Jelovnici Halubja i Kastavštine pripadaju mediteranskom modelu prehrane karakterističnom za jadransko zaleđe, s varijacijama uvjetovanim povijesnim zbivanjima i kulturnim utjecajima. U krškom krajoliku preživljavanje je zahtijevalo iznimnu upornost i fizičke napore. Usprkos negostoljubivim uvjetima, na području Općine Viškovo duboko su ostale ukorijenjene tradicije među koje pripadaju i prehrambene navike koje povezuju suvremenost i neka prošla vremena u kojima su nastali običaji i ono što se naziva kulturnim identitetom.